Nakon Dalmacije, najviše Dalmatinaca živi u Slavoniji. Desetljećima je, sa sitnom prtljagom u koju je stao čitav prethodni život, tisuće ljudi s dalmatinskog krša odlazilo za boljim životom u Slavoniju, koja im je simbolizirala obećanu zemlju. Takav je slučaj i s ljudima sa sjeveroistočnog dijela triljskog kraja. Tu tematiku obradio je u svojoj knjizi ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ novinar Ante Botić.

Promocija ovog zanimljivog djela bit će u četvrtak, 31. ožujka u kino dvorani Trilj s početkom u 19 sati. Organizatori su Grad Trilj i Kulturno društvo Trilj.

Uz autora, o knjizi će govoriti u ime nakladnika KD Trilj urednik izv.prof.dr.sc. don Josip Dukić, prodekan za znanost KBF u Splitu, povjesničar mr.sc. Ivan Kozlica, umirovljeni bojnik HV-a.U programu predstavljanja sudjelovat će gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin, načelnik Općine Vrbanja Velimir Redl, Željko Žaper potomak prvih koji su iz Čačvine 1920. krenuli put slavonske Vrbanje i nekadašnji općinski načelnik, cetinski dekan i triljski župnik don Stipe Ljubas i predstavnik Splitsko-dalmatinske županije.

Ante Botić istaknuo je kako je puno razloga zbog kojih se uhvatio istraživanja i pisanja knjige.

‘Glavni pozitivni krivac za sve što je objavljeno u ovoj knjizi je moja supruga. Naime ona se djevojački prezivala Vrgoč, iz roda Ćopega s Tijarice. Međutim, njeni pradjed i djed otišli su u Vrbanju pored Županje davne 1936. godine. Tako sam i ja od 1987. godine stalno dolazim u to selo uz Spačvansku šumu. Malo po malo, steknu se prijatelji, brojni kumovi i zavoliš taj kraj i ljude, a pogotovo što je trećina tog velikog sela podrijetlom iz sjeverno-istočnog dijela triljskog kraja’, kazuje nam autor, dodajući kako je veliki broj njih stigao s triljskog krša u tu slavonsku ravan.

‘Uvijek mi je drago i s puno inspiracije govorim, pišem o ljudima, njihovim životima, običajima. Tako sam došao prije dvije godine na ideju da prikupim podatke o tome kada su prvi Triljani došli u ovo slavonsko selo i koliko se prezimena triljskih pojavljuje u Vrbanji. Bio je to uistinu složen rad, ali isplatilo se. Prema podacima koje sam dobio u Župskom uredu u Vrbanji, u Općini Vrbanja i koje sam pronašao u do sada objavljenim knjigama o Vrbanji, kao i informacijama koje sam dobio od ljudi iz Vrbanje, Trilja i sela triljskog kraja, došao sam do zanimljivog podatka, a to je da se u tom selu kroz stoljeće pojavljuje 40 triljskih prezimena’, istaknuo je Ante Botić.

Autor knjige otkrio nam je o kojim se prezimenima radi.

‘Od te 1920. pa do 1947. godine, kada je Ivan Žaper zvani Dešković s familijom krenuo u Vrbanju, pristizali su žitelji iz ostalih triljskih sela. Kroz ovo stoljeće u tom slavonskom selu bilježi se 40-ak triljskih prezimena, a mnogih više nema. Neki su odselili u druga mjesta, neki se vratili u Dalmaciju, a neki otišli na onaj svijet. Prema podatcima koje je prikupio Stipe Matić čiji su korijeni s Kamenska, inače policajac u PGP Vrbanja, u Vrbanji se još bilježe sljedeća triljska prezimena s oko 300 stanovnika: Brčić, Žaper, Sučić, Vrgoč, Bravić, Plazibat, Ursić, Babić, Matić, Kovačević, Omrčen, Žuljević, Šušnjara, Ivančević, Balta, Sablić, Ruščić, Đonlić, Peša. Svakako ovome treba dodati kako je još podosta pripadnica ženskog roda koje su podrijetlom od triljskih prezimena, ali su se u međuvremenu udale i imaju prezimena koja nisu dalmatinskih korijena, a žive u Vrbanji’, istaknuo je autor dodajući kako je u ovom selu bilo i drugih s triljskim prezimenom.

‘Onih kojih nema više u Vrbanji, a nekada su se spominjala, sljedeća su prezimena: Pavlinušić, Varvodić, Vukas, Grubišić, Blažević, Bota, Vrančić, Danolić, Pavić, Renić, Marasović, Tokić, Čović, Janković, Budić, Lišnić, Dragušica, Pudar, Marković. Drago mi je da su, pored isticanja ovih povijesnih činjenica o broju Triljanja u ovom slavonskom selu, u pripremi aktivnosti za potpisivanje povelje suradnje i prijateljstva između Grada Trilja i Općine Vrbanja, a inicijatori su čelnici ovih jedinica lokalne samouprave Ivan Bugarin i Velimir Redl‘, kazao je autor Ante Botić.

Predgovor za knjigu napisao je prof. Martin Vrgoč, koji je između ostalog naglasio kako ova knjiga nije nastala iz nekog hira ili spletom okolnosti, nego je duže vrijeme sazrijevala u autoru.

‘Autor kao novinar i radijski voditelj, kroz nebrojene emisije Didovina sinjskog Hit radija, koje je godinama uređivao i vodio, otrgnuo je zaboravu cijelu grotulju likova, dragocjenih životnih priča, pučkih običaja, napjeva, legendi i predaja hrvatskog čovjeka iz našeg poviješću bremenita cetinskog kraja. Slične životne sudbine zrcale se i u ovom literarno uobličenom hrvatskom prostorno-vremenskom isječku obilježenom kontrastima krševitoga triljskog kraja i plodne slavonske ravnice kroz minulo stoljeće-istaknuo je prof Vrgoč dodajući kako je svaki naraštaj našeg puka ponikao na kršu cetinskog dijela Dalmatinske zagore oduvijek je bio primoran tražiti mogućnosti novog početka ili boljeg života za svoju obitelj. Jedan od putokaza, kako nam svjedoče Antini pripovjedači, vodio je u ravnu Slavoniju – ‘zemlju brez kamena”, ističe prof. Vrgoč.

Nakladnik ove knjige je KD Trilj, a urednik i recenzent je izv.prof.dr.sc don Josip Dukić, koji ističe važnost ovoga djela.

‘Ovo je 34. knjiga koju izdaje KD Trilj u svom djelovanju od 2006. godine. Na poseban način veseli činjenica kako smo izdavači ove uistinu vrijedne knjige autora Ante Botića. Ova knjiga donosi priče o životu ljudi koji su s dalmatinskog, triljskog krša za boljom egzistencijom i boljim životom krenuli prema Slavoniji, točnije Vrbanji. Zanimljiva je koncepcija knjige i to joj daje uistinu posebnu težinu. U prvom dijelu knjiga govori o triljskom kraju, selima iz kojih se otišlo u Vrbanju. Drugi dio opisuje taj pitomi kraj u slavonskoj ravnici uz nadaleko poznatu Spačvansku šumu’, kaže don Josip Dukić.

‘Ono što je po meni, a vjerujem i svima koji će imati prigodu čitati ovu knjigu, vrlo zanimljivo su životne priče tih ljudi iz Vrbanje, čiji su očevi, majke, djedovi, pradjedovi davno otišli u Slavoniju. To je ona prava vrijednost ove knjige. Autor, kao iznimni štovatelj nacionalnih vrijednosti, običaja,tradicije i naše povijesti, ovom knjigom želi još čvršće povezati dva dijela Lijepe naše, a to je vrbanjski i triljski kraj. Ppoznajući ga on, će to sigurno uspjeti’, kazao je urednik knjige dr.sc. don Josip Dukić.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Pučki pivači župe Sv. Mihovila-Arkanđela Trilj, reraši cetinskog kraja, narodni guslar Jure Babić s Voštana. Voditeljica programa bit će Ivana Vrančić, novinarka Hit radija i Ferate.

Na kraju svečanosti u predvorju dvorane bit će prigodni domjenak za sve posjetitelje na kojem će biti cetinskih i slavonskih delicija, a posebna atrakcija bit će svjetski nagrađivani koktel ‘Alkar’, kojeg će pripremiti najpoznatiji hrvatski koktel majstor Jure Vojković.

Cijeli program odvijat će se uz pridržavanje postojećih epidemioloških mjera.