U Poslovno-uslužnom centru 3Lj (zona Čaporice) jučer je održano predavanje 'Demografska budućnost Dalmatinske zagore'. O ovoj izuzetno važnoj temi za Hrvatsku i koji su glavni uzroci negativnih demografskih kretanja, što mogu poduzeti jedinice lokalne samouprave kako bi olakšale ostanak i povratak građana u naše krajeve, koje su se demografske populacijske mjere pokazale najučinkovitijima u nekim mjestima Lijepe naše, predavanje je održao jedan od vodećih demografa u Republici Hrvatskoj, doc. dr. sc. Stjepan Šterc s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima koji se rado odazvao na inicijativu predsjednice Gradskoga vijeća Žane Majić.

Čelnica Gradskog vijeća ovom prigodom zahvalila je dr. Štercu što se odazvao pozivu i došao u Trilj. Zahvalila je gradskoj vlasti i gradonačelniku na pokroviteljstvu ovom događaju, kao i svima koji su došli na ovo zanimljivo predavanje. Među tridesetak posjetitelja na predavanju su bili gradonačelnik Ivan Bugarin, gradski pročelnik Marko Varvodić, dopredsjednik Vijeća Miljenko Marić, ravnatelj OŠ Trilj Davor Hrgović, ravnateljica DV Trilj Ankica Lukić, načelnik Općine Otok Dušan Đula, triljski gradski vijećnici i drugi.

Na početku svog izlaganja dr. Šterc je rekao kako je Hrvatska u vrlo ozbiljnim problemima. Ne tvrde to samo stručnjaci u Hrvatskoj nego su to i procjene stručnjaka UN-a:

‘Hrvatska je među najstarijim populacijama u svijetu, nalazi se u demografski najugroženijem području u svijetu, Hrvatska ima demografski slom i nema gotovo nijedan pozitivan demografski pokazatelj. Hrvatska ima veliku silinu prirodnog pada stanovništva na godišnjoj razini, ove godine će 26 tisuća ljudi više umrijeti nego što će ih se roditi, ima negativnu vanjsku migracijsku bilancu. To će utjecati na sve sustave u zemlji, a i na ukupni razvoj zemlje’, kazao je Šterc.

Šterc je ukazao i na jedan zanimljiv podatak koji govori o značajnoj promjeni stanovništva u Hrvatskoj, a to je izmjena biračkog tijela, pa je kazao da je od prvih izbora od prije 30 godina do danas izmjena obuhvatila dva milijuna birača.

Šterc je zatim govorio kako su na novom studiju, na čijem je čelu, mjerodavnima na razini vlasti u Hrvatskoj predložili određene mjere koji mogu popraviti poražavajuću demografsku sliku Hrvatske. Naglasio je kako su formirali novi studij upravo iz razloga da mogu upoznavati s ovim problemom hrvatsku javnost, ali i političare.

‘Treba, između ostalog, vjerovati u vlastitu budućnost i civilizacijski put prema toj budućnosti koji se mora temeljiti na identitetskim vrijednostima. Predložili smo da se ta problematika sukladno važnosti postavi na izvršnu poziciju na kojoj će se moći usmjeravati procesi. Predložili smo da to bude strateški ured pri Vladi na čijem čelu će biti potpredsjednik Vlade koji će onda moći tu problematiku usmjeravati prema pojedinim resorima. Također smo predložili da se slijedi izraelski i irski model postupanja prema vlastitom iseljeništvu. Predložili smo novi koncept države koji bi uključivao ukupnu hrvatsku populaciju, ma gdje bila, u razvojni model Hrvatske.’

Šterc je istaknuo kako bi Hrvatsku u ovom pitanju spasile određene strateške odluke izvršne vlasti:

‘Te odluke su naročito vezane za porezni sustav jer je poticajni porezni sustav ključni poticajni model usmjeravanja pojedinih procesa u društvu i prostoru. Predložili smo da se komplementarno moraju posložiti mjere s nacionalne i lokalne razine. Ne možete imati iste poreze na svim područjima u Hrvatskoj, ne možete imati iste poreze za sve djelatnosti, jer su neke strateške važnosti, a neke su čista trgovina, i ne možete imati iste poreze za sve obitelji’, naglasio je Šterc.

Pojašnjavajući demografske pokazatelje na području samog Trilja i cetinskog kraja, Šterc je kazao da unatoč određenoj problematici ovaj kraj ima svoju živost u radu,djelovanju i ima vidljive razlike u odnosu na mnoga područja u Hrvatskoj:

‘Ovdje još uvijek postoji revitalizacijski potencijal domicilne populacije i zato ne treba čekati s lokalnim razinama. Lokalne razine bi morale raditi pritisak prema nacionalnoj razini za konačno pokretanje tih modela’, zaključio je doc. dr. sc. Stjepan Šterc.

Nakon predavanja,uslijedila je zanimljiva rasprava u kojoj je Šterc odgovarao na brojna pitanja. Uglavnom su se odnosila na socijalnu politiku u lokalnoj zajednici, odnos prema mladima, materijalnim mogućnostima za gradnju stambenih objekata za mlade, pitanja zdravstvene i socijalne usluge i drugo. Ovo zanimljivo predavanje održano je sukladno propisanim epidemiološkim mjerama.